|
Dok prilazite Đakovu, gradu u srcu Slavonije, koji se gradom naziva još od pradavne 1239., prvo što ćete vidjeti su tornjevi katedrale koja krasi Đakovo još od davne 1866., kada je počela njezina izgradnja pod vodstvom biskupa Josipa Juraja Strossmayera. Katedrala je izgrađena u stilu gotike i romanike pa je i danas privlačna mnogim turistima. Papa Ivan XXIII. okarakterizirao ju je kao najljepšu crkvu od Venecije do Istambula. Krajem katedrale nalazi se i biskupski dvor koji je izgrađen u 18.st. u kasnobaroknom stilu. U njemu su i danas smješteni uredi Đakovačke i Srijemske biskupije. Preko puta biskupskog dvora nalazi se bogoslovno sjemenište u kojemu je osnovana najstarija visoko školska ustanova u Slavoniji i Baranji. Krasi ju kapela s korom izgrađena u hambarskom stilu s drvenim stropom.  Preko puta katedrale sv. Petra, postavljena je skulptura biskupa J.J.Strossmayera prema skici Rudolfa Valdeca koju je izradio Marijan Sušac, akademski kipar iz Osijeka. Također, 1991. godine otvoren je i spomen muzej J.J.Strossmayera u neposrednoj blizini katedrale. U prizemlju muzeja je stalni postav, a u potkrovlju galerija slika. Iza katedrale se nalazi Strossmayerov perivoj, odnosno veliki park s pozornicom gdje se svake godine održavaju različite folklorne priredbe, a najpoznatiji su Đakovački vezovi. U samom centru grada smješten je Strossmayerov trg na kojem se nalaze sve ovo dosad nabrojane znamenitosti – katedrala, biskupski dvor, bogoslovno sjemenište, muzej, perivoj i Korzo koje se proteže od katedrale do crkve Svih Svetih te je također mjesto okupljanja svih uzrasta.
Crkva Svih Svetih je vjerojatno sagrađena u 14.st, kada se spominje kao crkva sv. Lovre, a za vrijeme vladavine Turaka u 16.st. bila je pretvorena u džamiju. Kasnije je obnovljena u orijentalnom stilu.  Jedna od đakovačkih tradicija je uzgoj plemenitih grla konja, i to lipicanske pasmine. Tako se u neposrednoj blizini centra grada nalazi i Ergela, jedna od najstarijih u Europi. Njihovi konji su vjerni sudionici manifestacije Đakovački vezovi.
Vinogradarstvo i lovstvo su također vrlo razvijeni na ovom području koji je prirodno bogat te se razvijaju različite poljoprivredne grane. Uzgaja se kukuruz, pšenica, ječam, raž i grožđe, a Đakovo je posebno poznato po svojim vinima i kulinarskim delicijama. Ako volite pecati, ribolov je moguć u jezerima Jošava nedaleko od Đakova, Mlinac, Borovik te ribnjacima, rijekama i kanalima. Lov na visoku i nisku divljač moguć je u neposrednoj okolici ili na udaljenoj gori Dilj. Tradicionalna slavonska kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima (kulen, kobasice, šunke), jela od divljači i slatkovodne ribe te odlična vina Đakovštine (burgundac bijeli, traminac, rizling) nude se u Đakovu i njegovoj okolici. Đakovo se proteže na 173 četvorna kilometra, a ima 30ak tisuća stanovnika. Postoje i različiti sportsko – rekreacijski sadržaji u Đakovu poput nekoliko teniskih igrališta, fitness i aerobik klubovi, hipodrom, višenamjenska igrališta, bazen i sl. Ako vas putovi ikada dovedu u Slavoniju, prava šteta bi bila propustiti sve ove zanimljivosti i znamenitosti koje Vam naš mali grad pruža. |
Đakovo
